Vazdazeleno stablo ravnog debla do 1 m promjera, kupolaste i široke ili stubaste krošnje. Grane su pršljenasto raspoređene i većinom sabljasto zakrivljene.
Kora je na mladim stablima glatka, sivozelena, u starosti mrkocrvene boje, raspucana u obliku okruglastih ljusaka.
Iglice su ravnomjerno spiralno raspoređene, većinom uperene na sve strane, rombičnog poprečnog presjeka, pri vrhu ušiljene, imaju 4 bijele pruge duž sve 4 strane (ponekad slabo izražene).
Muški cvjetovi su u obliku sitnih češera, crvenkasti. Ženski češeri su u početku uspravni, poslije oplođivanja savija se prema dolje, purpurnocrveni.
Češeri su viseći, prije sazrijevanja pretežno zeleni ili crveni, u stadiju zrenja smeđi, do 18 cm dugi i oko 4 cm u promjeru.
Rasprostranjena je u sjevernoj Europi, te na brdskim i planinskim područjima srednje i južne Europe.
Smreka je vrsta koja prirodno dolazi u raznim stanišnim uvjetima diljem Europe i do 1.500 m nadmorske visine.
Jeste li znali…
Zbog rezonantnih svojstava upotrebljava se za izradu violina i gudačkih instrumenata. Stradivarijeve su violine izrađene od smreke vrlo uskih godova. Koristi se često i za izradu namještaja zbog lijepih godova i visokog stupnja glatkoće u obradi. Zanimljivo je spomenuti da je, iako se često kaže da »kitimo bor«, upravo smreka najčešće božićno drvce.
Mlade iglice bogate su vitaminom C (250-300 mg%), može ih se konzumirati kao zdravu proljetnu grickalicu, koristiti za pripremanje čaja ili izradu sirupa. Smola se može žvakati kao žvakaća guma. Jestiv i unutrašnji dio kore (kambij) koji se može osušiti i samljeti te koristiti kao dodatak brašnu. U izradi košnica smatra se najkvalitetnijim drvom.