Listopadno stablo široke i gusto razgranjene krošnje.
Kora je kod mladih primjeraka glatka, zelenkastosmeđa, kod starijih stabala do 2 cm debela, duboko uzdužno izbrazdana, crvenkastosiva.
Listovi su na licu goli, tamnozeleni, na naličju svijetlozeleni i s čupercima svijetlorđastih dlačica u uglovima lisnih žila, oštro nazubljeni, peteljka je 2-4 cm duga.
Cvjetovi su žućkastozeleni, 5-7 u paštitastom cvatu, koji je svojom drškom prirastao za krilati zalistak i ima izraženu dršku.
Plod je višesjemeni okruglasti oraščić, izvana pahuljast, bez rebara, slabo bradavičast.
Malolisna lipa javlja se u prirodi u većini Europe i sjeverozapadne Azije. U Hrvatskoj je česta u šumama te u parkovima i vrtovima.
Jeste li znali…
Ova medonosna vrsta se smatra jednom od najljekovitijih biljaka, a nekad je bila glavno drvo starih Slavena koji su je smatrali svetim drvetom. Unutarnja kora se tradicionalno rabila za izradu užadi i lika za vezanje loze. Za neke primjerke se smatra da su stari i više od 2.000 godina. Lipa je simbol prijateljstva, nježnosti, vjernosti i žene, a mjesec lipanj svoj je naziv dobio po vremenu cvatnje lipa. Njezino meko drvo pogodno je za izradu kipova i rezbarija. Stari Slaveni smatrali su da grom u lipu nikada ne udara te im je bila simbol svetog stabla.