Listopadno stablo, guste, izdužene, jajaste krošnje i ravnog debla.
Kora je oko 1 cm debela, tamnosmeđa s brojnim sitnim i plitkim, uzdužnim, mrežastim brazdama i ne ljušti se.
Listovi su na 4-21 cm dugim, tankim, najčešće crvenim peteljkama. Lisna plojka je s obje strane svijetlozelena, gola ili je duž žila na donjoj strani fino maljava. Peteljke listova su gole, režnjevi su zupčavi (zupci su ušiljeni).
Cvjetovi su žutozeleni i dolaze u uspravnim cvatovima, cvate prije listanja.
Plod je krilati pucavac, koji se u zrelom stanju raspada u 2 perutke, a čija su krila postavljena pod tupim kutom od 180º.
Prirodno je rasprostranjen u većem središnjem dijelu Europe, od Francuske na zapadu, sve do zapadne i jugozapadne Azije. Raste pojedinačno ili u malim skupinama na vlažnim, rahlim, bogatim bazičnim, vapnenastim tlima listopadnih šuma, u nizinskom i brdskom području. Sadi se kao ukrasna biljka u parkovima i nasadima zbog guste krošnje.
Jeste li znali…
Zbog lijepog lišća koje se prije opadanja oboji žarkocrvenom bojom omiljeno je drvo za aleje i parkove te su uzgojem nastali brojni oblici. Iz prekinutih peteljki i lista curi bijeli mliječni sok, pa otud i narodni naziv mliječ ili mleč. Javori su vrste koje se najčešće spominju u narodnim pjesmama i poeziji. Koristi se za izradu muzičkih instrumenata poput klavira, kundaka za puške te u stolarstvu zato što se lako polira i ima lijepu teksturu. Medonosna je biljka, najmedonosnija od svih javora. Prinos je oko 200 kg meda na 1 ha čistog zasada.