Magnolija Soulange (na latinskom Magnolia X soulangeana) hibrid je obitelji Magnolia. Magnolija je rod mnogobrojnih listopadnih i zimzelenih stabala iz porodice magnolijevki (Magnoliaceae). Rod sačinjava oko 120 vrsta.
Kora debla je glatka i srebrenasta.
Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalnog oblika, cjelovitih rubova te ovisno o vrsti zimzeleni ili listopadni.
Pupovi su veliki, zadebljani, zelenkastosivi i dlakavi.
Cvjetovi su pojedinačni, dvospolni i vrlo veliki te ovisno o vrsti i kultivarima mogu biti različitog oblika te uspravni ili viseći. Nalaze se na vrhovima grančica. Cvjetovi su veliki, u obliku zdjelice ili nalik staklu (pomalo slični tulipanima), promjera do 25 cm, s jedinstvenom i dobro osjetljivom aromom čak i iz daljine. Boja cvijeća, ovisno o sorti, može biti čisto bijela, blijedo ružičasta, ljubičasta, crvena, pa čak i dvobojna. Ova vrsta magnolije cvate vrlo rano – u travnju-svibnju. U toplom proljeću cvjetanje može započeti čak i u ožujku.
Plodovi su višelisni izvana slični čunjevima četinjača. Dozrijeva u rujnu-listopadu. Sjemenke su velike, ovalnog oblika.
Prirodno rastu na području Sjeverne Amerike i jugoistočne Azije. Danas su magnolije omiljeno ukrasno stablo diljem svijeta gdje se kao pojedinačna stabla ili u skupinama sade u parkovima i dvorištima.
Jeste li znali…
Smatra se da je stablo postojalo još prije pčela te su cvjetovi imali oblik pogodan za polinaciju kornjaša no tvrdoću kojom su bili zaštićeni od njihova oštećivanja. Postupno su se cvjetovi prilagodili pčelama kako bi postigli uspješno oprašivanje. Iako magnolije ne stvaraju nektar, njihov pelud je bogat proteinima te ga pčele koriste kao hranu. Najpopularnija vrsta u svijetu i kod nas je Magnolia x soulangeana koja je vrlo raširena u parkovima i dvorištima. Ekstrakt kore magnolije koristi se u tradicionalnoj medicini zemalja Dalekog Istoka za tretiranje raznih tegoba i zdravstvenih stanja kao što su nervoze i depresije.