Krajobrazna arhitektura je disciplina čijoj je jedna od uloga očuvanje prirode, njezino oblikovanje tj. uređenje te planiranje. Međunarodna federacija krajobraznih arhitekata – IFLA (International Federation of Landscape Architects) 2006. godine proglasila je mjesec travanj -svjetskim mjesecom krajobrazne arhitekture.

Veličanstvena krajobrazna ostvarenja Grada Zagreba čine parkovi, perivoji i vrtovi (u novije vrijeme i „dvorišta“) s prirodnom i kulturnom baštinom predstavljajući značajne resurse Grada. U cilju obilježavanja mjeseca travnja kao svjetskog mjeseca krajobrazne arhitekture, u svrhu poduke, donosimo pojašnjenje pojmova: parka, perivoja i vrta.

Pojmovi park, vrt i perivoj u smislu ambijentalnih prostora upotrebljavaju se kao sinonimi, ali istodobno imaju različita značenja (park kao uređena, planirana ambijentalna površina ima estetski, zabavni, rekreacijski i kulturni karakter, perivoji su prostori koji se nalaze unutar prirodnog okruženja, planski su dotjerivani sadnjom ukrasnih biljaka i stabala, izgradnjom šetnica i puteljaka, postavljanjem klupa, paviljona, fontana te raznih dekorativnih skulptura, a vrtom se naziva prostor usko vezan uz objekt koji ima estetsku, a ponekad i utilitarnu vrijednost).

Najznačajniji i površinom najveći spomenik parkovne arhitekture Grada Zagreba je park Maksimir, tijekom mjeseca travnja, u vrijeme svima nam stranih okolnosti (COVID-19), vrijedne ruke djelatnika Javne ustanove – Maksimir rade na održavanju parka Maksimir kako bi njegova ljepota sjala punim sjajem. Prilikom šetnje parkom, posjetitelji će primijetiti nove cvjetne nasade, uređene livadne površine, uređene staze-šetnice a sve u cilju što ljepšeg i ugodnijeg boravka posjetitelja. Kako bi posjetiteljima bio pružen i udoban boravak u parku, Javna ustanova – Maksimir obnavlja i uređuje klupe uz Prvo jezero, romantične klupe kod Švicarske kuće i Doline dalija. Stolove i kupe sa lijeve i desne strane Švicarske livade pretvorili smo u prostor za odmor uz društvene igre, zabavu i učenje.

S obzirom na donesenu Odluku, ali svjesnost da je potreba za šetnjom na svježem zraku, otvorenom prostoru i parku Maksimir prisutna, molimo posjetitelje da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera kako bi čuvali sebe i svoje najbliže, uz još jednu, a to je: ČUVAJTE PRIRODU I PARK MAKSIMIR na način da sav otpad koji imate odložite u kante predviđene za odlaganje otpada, a sve ljepote Maksimira fotografirajte i slikajte, nemojte brati i čupati cvijeće ili samoniklo bilje kako bi sačuvali svima nam drag zeleni biser Grada Zagreba.

Za kraj, vratimo se gotovo na početak u 1843. godinu, kada je na kameni spomenik u obliku piramide (znanom pod nazivom Obelisk), smještenom na samom kraju Doline dalija, postavljen je posljednji lovorov vijenac u čast dovršetka svih radova na veličanstvenom parku Maksimir. Na pročelju kvadratičnog dijela stoji metalna ploča s tekstom na latinskom jeziku u kojem je nadbiskup Haulik naveo svoje pobude za uređenje parka Maksimir. Ispod te metalne ploče postavljena je kamena ploča na koju je uklesan prilagođeni prijevod s latinskog u obradi pejsažnog arhitekta Smiljana Klaića (1912.-1989.) koji glasi:

»NA POMOĆ POTREBNIMA, KOJI SE NISU ODALI NERADU, MIRNIM GRAĐANIMA KAO POTICAJ ZA KORISNIJE I UGODNIJE OBRAĐIVANJE ZEMLJE, NA URES METROPOLE, A ISTO TAKO ZA DIKU DOMOVINE I DUŠAMA UMORNIM OD JAVNIH POSLOVA I ZBILJE ŽIVOTA, DA SE OSVJEŽE NEDUŽNIM NASLADAMA PRIRODE, OVE JE LUGOVE, KOJIH UREĐENJE ODAVNA ŽELIO, A NEDAVNO DONEKLE I POKUŠAO ZAJEDNO S OKOLNIM POLJEM TIJEKOM VIŠE GODINE S VESELJEM UREDITI I PREMA PRILIKAMA UKRASITI I O TOME DAO POSTAVITI OVAJ SKROMAN DOKAZ JURAJ HAULIK, BISKUP ZAGREBAČKI, KRALJEV NAMJESNIK BANSKE ČASTI GODINE SPASA 1843.«