U ponedjeljak, 6. prosinca, u 10 sati, u parku Maksimiru ( na sjevernom kraju Aleje ispod Vidikovca ) u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Zavodom za zaštitu okoliša i prirode te Gradskim uredom za poljoprivredu izvršili smo zamjensku sadnju i popunjavanje najvećeg zagrebačkog parka zavičajnim drvenastim vrstama Prunus avium (trešnja), Prunus padus (sremza), Tilia platyphyllos (velelisna lipa) i Quercus robur (hrast lužnjak).
Javna ustanova – Maksimir promiče zaštitu prirode u Gradu Zagrebu i upravlja zaštićenim područjima Grada. Park Maksimir jedan je od zaštićenih dijelova prirode kojim upravlja Ustanova, a svake godine u sklopu redovitog održavanja na ovom području posadi se oko 1000 sadnica stabala. Posebna se briga vodi oko očuvanja šumskog ekosustava pa se prilikom sadnje koriste sadnice autohtonih vrsta.
Posebna se briga vodi oko očuvanja šumskog ekosustava pa se prilikom sadnje koriste sadnice zavičajnih vrsta s naglaskom na voćkarice te se prati prirodan omjer vrsta u sastojinama hrasta i graba, lipe, sremze i divlje trešnje, a s ciljem očuvanja bioraznolikosti urbanih zaštićenih područja. Tu se prvenstveno radi o voćkaricama koje značajno pridonose očuvanju bioraznolikosti šumskih i drugih ekosustava jer njihove plodove koriste za hranu mnoge vrste ptica i drugih životinja. Osim toga mješovite i biološki raznovrsne šume su stabilnije i otpornije na utjecaj raznih nepovoljnih čimbenika, a sadnja visokovrijednih zavičajnih vrsta drveća u prirodi povećava njen biološki potencijal, estetske vrijednosti krajobraza i postojeće općekorisne funkcije prirodnih područja.
Cilj akcije je unošenje zavičajnih vrsta drveća i voćkarica, stvaranje većeg interesa za unašanjem visokovrijednih zavičajnih vrsta stabala u prirodu te osvješćivanje javnosti o značaju zelene infrastrukture, osobito urbanih i periurbanih šumskih sastojina, bioraznolikosti i uslugama ekosustava koje nam takve površine pružaju.
Zahvaljujemo sudionicima u akciji pošumljavanja; ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, ravnatelju Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igoru Kreitmeyeru, ravnateljici Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunji Mazzocco Drvar, ravnatelju zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoši Dupliću i pročelniku Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Dejanu Jaiću.
