Šetnju parkom Maksimir ovih dana posebno upotpunjuje doživljaj prvih proljetnica. Iako su dani i noći i dalje hladni, prekrasno sunce što sija svaki dan donijelo nam je proljetnice. Priroda kao da svakim novim danom želi pokazati nekog novog cvjetnog stanovnika u šumi.

Ovdje je opet najvažnija sunčeva svjetlost i toplina koja počinje sve jače zagrijavati tlo. Krošnje drveća još nisu obukle ruho zelenog lišća pa prve proljetnice imaju dovoljno svjetla. Dok ta čarolija pomlađivanja traje, šume i livade pod toplinom počinju se oslikavati nebrojenim mnoštvom cvjetova svih boja.
Proljetnice svojom pojavom najavljuju novu vegetacijsku sezonu, buđenje prirode i kao prva hrana za pčele važan su dio prirodnog ciklusa i života. Sada i u rano proljeće, dok druge biljke još ne cvjetaju, proljetnice predstavljaju važan izvor nektara i peluda kukcima koji ih oprašuju.
S čestim proljetnicama susrećemo se na livadama i u šumama, a neke proljetnice su rijetke i ugrožene.

Proljetnice koje nalazimo u parku Maksimir su: visibaba (Galanthus nivalis L.), obična šumarica (Anemone nemorosa L.), proljetni drijemovac (Leucojum vernum L.), obični jaglac (Primula vulgaris), medvjeđi luk (Allium ursinum L.), ljubica (Viola odorata L.), šafran (Crocus neapolitanus), šuplja šupljarka (Corydalis bulbosa L.), mali zimzelen (Vinca minor L.), ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis L.), lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera L.), obični likovac (Daphne mezereum L.), potajnica (Lathreaea squamaria L.), kopitnjak (Asarum europaeum L.), obični kozlac (Arum maculatum L.), volujsko oko (Hacquetia epipactis DC.), žuto baloče (Gagea lutea L.), lukovičasta zlatica (Ranunculus ficaria L.), podbjel (Tussilago farfara L.), praseće zelje (Aposeris foetida L.), žuti gavez (Symphytum tuberosum L.), rosopas (Chelidonium majus L.), jetrenka (Anemone hepatica L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.) i dr.

Kako čovjek utječe na proljetnice?
Prekomjernim sakupljanjem dovodimo u opasnost opstanak pojedinih svojti u nekom staništu. Stoga se posjetitelji parka Maksimir pozivaju da umjesto branja proljetnice fotografiraju, crtaju, slikaju, uživaju u pogledu i svojim primjerom pokažu djeci kako se odgovorno ponašati prema prirodi.
Sakupljanje biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija!
Uz maksimirska jezera se najčešće susreću visibaba, jetrenka, ljubičice, jaglaci, režuhe, zimzelen i druge zanimljive vrste poput iznimno rijetkog pasjeg zuba.

Zanimljivost:
Kada šećete parkom Maksimir, spustite pogled, razgrnite lišće kod hrasta i pronaći ćete čarobnu proljetnicu potajnicu (Lathreaea squamaria L.), koja se razlikuje od drugih, jer za razliku od drugih raste kao parazit na korijenju drveća i grmlja (bukve, hrasta, graba, brijesta i johe) preko kojih crpi hranjive tvari.