Dana 20.11.2023. u organizaciji Javne ustanove – Maksimir izvršeno je pošumljavanje definirano kroz rad Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba i koje predstavlja aktivnost provedbe nedavno usvojenog Plana upravljanja Značajnim krajobrazom Savica.
Značajni krajobraz Savica obuhvaća kompleks močvarnih i vodenih staništa s lijeve obale rijeke Save na području Grada Zagreba. Čini ga niza napuštenih šljunčara i stari rukavac Save koji je 1965. godine odvojen od rijeke izgradnjom nasipa
Danas je Savica jedini preostali gotovo divlji kompleks vodenih i močvarnih staništa uz rijeku Savu od granice sa Slovenijom pa do pred Sisak te ujedno jedino močvarno područje u samome Zagrebu. Ovaj urbano divlji lokalitet predstavlja rezervoar bioraznolikosti grada. Važna je za gniježđenje, prehranu i zimovanje brojnih vrsta ptica. Tijekom kolovoza i rujna, za vrijeme selidbe, lastavice (Hirundo rustica) se okupljaju u velika jata koja noće u tršćacima. Na Savici se ujesen sakuplja nekoliko stotina, a ponekad i više od tisuću lastavica. Osim ptica, na Savici obitavaju i druge međunarodno zaštićene vrste poput vidre (Lutra lutra), barske kornjače (Emys orbicularis), različitih vrsta šišmiša, ribe bolen (Aspius aspius) i vijun (Cobitis elongatoides), vretenca proljetne narančice (Epitheca bimaculata) te drugih. Veliku vrijednost imaju i šumarci autohtonih poplavnih šuma vrba i topola sa starim, razgranjenim stablima bijele vrbe (Salix alba) između kojih se prostiru šikare te manjim dijelom vlažni travnjaci. Pojedina stabla izuzetnih dimenzija i puna duplji dom su važne populacije šišmiša i ptica dupljašica.
Prirodna područja u gradovima stanovnicima pružaju niz usluga ekosustava i značajno utječu na kvalitetu njihovih života – Savica nije izuzetak. Pored opuštanja, rekreacije i sportskog ribolova, ovo područje značajno utječe i na stabilizaciju lokalne klime, pred stavlja ponor ugljika i upojunu površinu pri ekstremnim padalinama. Dugoročno očuvanje ovog područja i njegove bioraznolikosti te podizanje svijesti javnosti o ulozi ovakvih područja u svakodnevnom životu građana jedan je od fokusa djelovanja i zadaća Javne ustanove – Maksimir.
Akcija pošumljavanja autohtonim vrstama rubnog područja livade pokraj jezera Ciganska na periferiji Značajnog krajobraza stvorit će se prirodna barijera između prostora restauriranog travnjaka u režimu odgođene košnje i industrijskog područja Termoelektrane-toplane Zagreb (TE-TO Zagreb). Ovaj lokalitet prostor je 2018. saniranog ilegalnog odlagališta otpada. Stvaranje novog šumarka, osim vizualnog učinka, s vremenom će imati važnu ulogu i u ekologiji ovog dijela Savice te dodatno doprinijeti njezinom kapacitetu pohrane ugljičnog dioksida.
Zahvala na sudjelovanju predstavnici Grada Zagreba gospođi Sandri Zorić, višoj stručnoj savjetnici pročelnika Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, ŠRD Pešćenica i Savezu izviđača Grada Zagreba.
