Pišite nam!

Brojač posjetitelja Park Maksimir

Rujan: 195.363 posjetitelja


Kolovoz: 158.607 posjetitelja


Srpanj: 177.297 posjetitelja


Lipanj: 209.300 posjetitelja


Svibanj: 260.689 posjetitelja


Travanj: 215.880 posjetitelja


Ožujak: 155.559 posjetitelja


Veljača: 139.580 posjetitelja


Siječanj: 162.985 posjetitelja


Prosinac: 224.585 posjetitelja


Studeni: 122.127 posjetitelja


Listopad: 237.060 posjetitelja


Rujan: 78.245 posjetitelja

Brojač posjetitelja ZK Savica

Rujan: 9.337 posjetitelja


Kolovoz: 9.538 posjetitelja


Srpanj: 11.622 posjetitelja


Lipanj: 11.288 posjetitelja


Svibanj: 18.648 posjetitelja


Travanj: 30.978 posjetitelja


Ožujak: 9.953 posjetitelja


Veljača: 5.739 posjetitelja


Siječanj: 3.847 posjetitelja


Prosinac: 4.566 posjetitelja


Studeni: 4.258 posjetitelja


Listopad: 6.977 posjetitelja


Rujan: 5.580 posjetitelja

priče

Vitez, Grigor:

»Voliš li igru, il' šumski mir, odšetaj sa mnom - u Maksimir«.

Vitez, Grigor:2019-07-03T22:56:47+02:00

Tkalec, Imbro: O djelu biskupa Aleksandra Alagovića, »JUGENDERINNERUNGEN AUS KROATIEN«, 1894.

Najljepše njegovo djelo bila je obnova parka koji leži pola sata daleko od Zagreba, a zove se po svom osnivaču, biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, Maksimir. U Maksimiru je veoma sretno sjedinjeno sve što priroda i ljudska vještina mogu pružiti da se takvi nasadi stvore. Koliko ja bar znam, taj park je jedan od najljepših i najvećih [...]

Tkalec, Imbro: O djelu biskupa Aleksandra Alagovića, »JUGENDERINNERUNGEN AUS KROATIEN«, 1894.2019-07-03T22:56:12+02:00

Paton, Archibald A.: »MAKSIMIR U HAULIKOVO DOBA«

»Veliki izvor ljetne razonode je biskupski engleski park. Ovdje je vrlo prostrana hrastova šuma koja se proteže nekoliko milja u svim smjerovima, prosječena odličnim putovima što uvijek završavaju u nekoj arhitektonskoj fantaziji. Također je ovdje uzorno gospodarstvo i jedan slavni bik, zvan Abd-el-Kader, s veličanstvenim parom rogova. Biskup posjećuje gospodarstvo svakog dana«.

Paton, Archibald A.: »MAKSIMIR U HAULIKOVO DOBA«2019-07-03T22:55:39+02:00

Mudrinjak, Damir: »POVIJEST PARKA MAKSIMIR«

1982., o uzgajalištu pijavica u parku Maksimir Jedna od manjih zanimljivosti, ali zanimljivosti koja je nekoliko desetljeća egzistirala u parku, bilo je jezerce u kojem su se, u zdravstvene svrhe, uzgajale pijavice. Ljudi su se znali pokoristiti uzgajalištem pijavica u Maksimiru, ali pokatkad i gotovo stradati. O jednom takvom događaju iz 1828. godine zabilježen je [...]

Mudrinjak, Damir: »POVIJEST PARKA MAKSIMIR«2019-07-03T22:55:12+02:00

Milčec, Zvonimir: »PJEŠAK U ZAGREBU«

1988., odabrani odlomci »U Maksimir za promjenu, ulazim na glavni ulaz, kao kakav provincijski dječarac u đačkoj ekskurziji ili turist, stranac. A Maksimir i ja nipošto nismo stranci jedan drugome, nego baš dobri poznanci, frendovi iz djetinjstva, dakako, mojeg djetinjstva, jer je ovaj naš gradski perivoj ipak nešto stariji… Ulazim, dakle, kroz glavni maksimirski ulaz…. [...]

Milčec, Zvonimir: »PJEŠAK U ZAGREBU«2019-07-03T22:54:35+02:00

Milčec, Zvonimir: » ZVIŽDUK S BUKOVCA «

Odabrani odlomci »Na ulazu u Maksimir, kao i obično, stajao je onaj starčić s kvrgavim nosom i velikom bijelom kapom. Pred sobom je na naramenicama držao pladanj pun»cici-mici-na šibici». Galamio je ptičjim glasom: -  Navali narode! Friški, slatki, »slasni cici-mici-na šibici«! Daša mu je mahnuo rukom, starčić se dogegao. -  Jednu šibu – rekao je [...]

Milčec, Zvonimir: » ZVIŽDUK S BUKOVCA «2019-07-03T22:54:03+02:00

Matoš, Antun Gustav: POVODOM PRVIH I JEDINIH PREDSTAVA HNK-a NA OTVORENOME

(» San ljetne noći« od Shakespeara i Gundulićeva »Dubravka «) »Maksimirsko granje nije više prazno. Naša Thalija mu pokloni dubrovačke slobodne poetičke trofeje. Naše lugove obilazi Satir Gundulićev i Reljkovićev, sijač morala, rada, ljepote i slobode. Naše kazalište vrati našoj šumi i prirodi hrvatskoj drevnu poruku koju od nje primi naša poezija. U slobodni hrvatski [...]

Matoš, Antun Gustav: POVODOM PRVIH I JEDINIH PREDSTAVA HNK-a NA OTVORENOME2019-07-03T22:53:22+02:00

Kukučin, Martin: »RIJEKA – ROGAŠKA SLATINA – ZAGREB«

1929., odabrani odlomak Mlijeko je u Maksimiru izvrsno. Bilo je to gusto domaće kiselo mlijeko. Poslužuje se neprerađeno, onakvo kakvo je došlo na svijet. Nadbiskup ga ne iskorištava na deset načina kao Johann Reeb u Rogaškoj Slatini, koji izvuče iz njega najprije maslo te ga istom onda prodaje. Vidi se da nadbiskupa ne vodi duh [...]

Kukučin, Martin: »RIJEKA – ROGAŠKA SLATINA – ZAGREB«2019-07-03T22:52:30+02:00

Jurić Zagorka, Ma rija: »REPUBLIKANCI«

Osvrt na otvorenje parka Maksimir 1974. godine Šume su se osule zelenilom. Livade zamirisale cvijećem. Sva se zemlja pohotno predala milovanju mladog zrelog sunca… Čitav Zagreb bio je svečan, razbuđen, nasmijan. Građani su na ulicama. Odijela bijele, ružičaste i modre boje stapaju se na suncu u neko šareno blještavilo. U svijetlim odjećama laganih tkanina, mlade [...]

Jurić Zagorka, Ma rija: »REPUBLIKANCI«2019-07-03T22:51:43+02:00

Hitrec, Hrvoje: »MAKSIMIRSKI MANIJAK«

»Jedna od dvije preostale prašume u Evropi, prepušta se opasnoj noći. Tko će dočekati jutro. Pet dobro odjevenih sjena šulja se natrulim hrastovima. Kosa im stoji uspravno. Srca im lupaju kao tam-tam. - Ništa – prošapće prvi vlasnik parka. - Ništa – složi se drugi – Možda su ipak samo priče. - Priče, pa da [...]

Hitrec, Hrvoje: »MAKSIMIRSKI MANIJAK«2019-07-03T22:50:54+02:00
Go to Top