Početna stranica
Kako do nas?
Novosti
Kalendar događanja
Foto galerija
Korisni linkovi
Interaktivna karta Maksimira
Kontakti
 
 
Prirodna baština > Životinjski svijet
O nama O Paku Kulturna baština Prirodna baština Ponuda Parka
 

 

 
 
Biljni svijetŽivotinjski svijetGeologijaMaksimirska jezeraKlima



ŽIVOTINJSKI SVIJET

U uskoj vezi s vegetacijom parka je i životinjski svijet koji je važna komponenta svakog ekosustava. Iznenađuje malen broj pisanih podataka o fauni Maksimira s obzirom na posjećenost ovog poznatog zagrebačkog parka.

Najstariji poznati podaci datiraju tek iz polovice 19. stoljeća. Prve životinje zabilježene za područje Maksimira su bijele rode ovjekovječene na jednoj Zascheovoj litografiji te podatak u Agramer Zeitungu iz 1853. godine da je pola sata hoda od parka viđen vuk. Zanimljivo je spomenuti da je posljednji vuk koji se primaknuo gradu ubijen 1890. u susjednom Borongaju.


/ Veliki djetlić (Dendrocopos major), izvor: Davor Krnjeta /

U povijesti se parkom Maksimir koristilo i za uzgoj mnogobrojnih životinja. Tako je ovdje početkom 19. stoljeća bio »pijavičnjak« – jezerce s pijavicama koje su se upotrebljavale u medicinske svrhe. Osim toga tu je postojala i »bubara« – mala farma dudova svilca, pčelinjak, peradarnik, fazanerija, golubinjak, jezerce s kornjačama, jelenjak…


/ Divlja patka (Anas platyrhynchos), izvor: arhiva JUM /

U današnje vrijeme, iako okružen gradskim četvrtima, park Maksimir je važno stanište za brojne životinjske vrste od kojih su mnoge upravo ovdje pronašle svoje utočište. Preuređenjem stare biskupske šume i nadiranjem urbanizacije fauna parka Maksimir znatno je osiromašena. Nestale su mnoge životinjske vrste, ponajprije veliki biljožderi poput srne (Capreolus capreolus) i jelena (Cervus elaphus) te vukova (Canis lupus). Od faune sisavaca česte su vjeverice (Sciurus vulgaris), puhovi i šišmiši, a mogu se vidjeti i kune, lisice…


/ Batokljun (Coccothraustes coccothraustes), izvor: Davor Krnjeta /

Ptičji svijet parka ostao je razmjerno bogat. Od do sada zabilježene 104 vrste ptica, njih 70 su redovite ili povremene gnjezdarice. Najrazvijenija je zajednica šumskih ptica, a brojem i važnošću se osobito ističu dupljašice: djetlići, žune, brgljezi, puzavci i sjenice. Zanimljivo je spomenuti da je ovdje gustoća crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), vrste ugrožene u europskim razmjerima, jedna od najvećih u svijetu. Na maksimirskim jezerima često nalazimo divlju patku (Anas platyrhynchos). Od vodozemaca na šumskom tlu nalazimo smeđu krastaču (Bufo bufo), pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra), livadnu smeđu žabu (Rana temporaria) i šumsku smeđu žabu (Rana dalmatina), dok je na jezerima brojna velika zelena žaba (Rana ridibunda). Od gmazova je česta crvenouha kornjača (Trachemys scripta elegans), vrsta unesena iz Sjeverne Amerike, a katkad nalazimo i barsku kornjaču (Emys orbicularis) te bjeloušku (Natrix natrix).


/ Smeđe krastače (Bufo bufo), izvor: arhiva JUM /


/ Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra), izvor: Biljana Janev Hutinec /

Fauna beskralježnjaka još je neistražena, a često se mogu vidjeti vretenca, leptiri i brojni drugi kukci, a ponegdje i riječni rakovi.


 
 
e-razglednice
 
Igre i zabava
 
Maksimir u medijima
   
     
Na vrh stranice
 
Javna ustanova – Maksimir, Maksimirski perivoj 1
HR-10000 Zagreb, tel.: ++385 (0)1 2320 460, fax: ++385 (0)1 2320 461
e-mail: park-maksimir@park-maksimir.hr